CRIKVENIČKE MAŠKARE 2011.

Uspavane zimske mjesece crikvenička rivijera dočekuje zaigrana i vesela, spremna na vesele karnevalske šale, originalne maske i druženje s dragim prijateljima i gostima. Svake godine u siječnju maškare postaju vladari crikveničkoga kraja. Dugogodišnja tradicija maškara prisutna je u većini mjesta u okolici Crikvenice, a neovisno o tome zvale se one maškare, krabunosi, maškaroni, mačkare ili krabunje, svima im je zajednička ljubav prema starim običajima i radost koju im pričinja maškaranje, obilazak mjesta i pozdravljanje puka. Maškarane grupe glasnim bubnjevima i pjesmom tjeraju zimske duhove i prizivaju proljeće. Mnogo se toga promijenilo od generacija čije su maske bile produkti kućne radinosti do modernih generacija koje svoje maske uglavnom kupuju, no želja da se sačuva i njeguje tradicija i dalje uspješno odolijeva izazovima modernog doba.
Crikvenica ima dugu maškaranu tradiciju. U Državnome arhivu je pronađen podatak da organizirane maškare u Crikvenici datiraju još od 1895. godine. Već su se tridesetih godina 20. stoljeća mještani Lukić i Jačica tradicionalno oblačili u mladoženju i mladenku, a zadnji utorak prije mesopusta bi obično imali cijeli obred vjenčanja u centru Crikvenice. Maškare se nisu održavale u ratnim godinama. Prve maske nisu bile lijepe, bilo je najvažnije zamaskirati se do neprepoznatljivosti, jakne su se okretale naopako, a za instrumente su ljudi uzimali lonce, poklopce i druge predmete iz domaćinstva. U počecima su se zabave održavale u Domu kulture te u hotelima Esplanade i Miramare. Hotel International je izgrađen šezdesetih godina 20. stoljeća, a bio je nadaleko poznat po najboljim maškaranim zabavama te mnogi svoja prva maškarana sjećanja vezuju upravo uz Crikvenicu. International  je imao više plesnih dvorana u kojima su subotom istovremeno svirala tri sastava, a u organizaciji maškaranih zabava su sudjelovali ugostitelji, obrtnici i mnogi građani. Organizirale su se i vanjske manifestacije, a utorkom su u Crikvenicu u velikome broju dolazile grupe iz zaleđa (Tribalj, Grižane, Bribir, Drivenik…). Sredinom šezdesetih godina su se počele održavati utrke s magarcima. Start i cilj je bio pod murvicom u centru grada, magarce su dovodili iz okolice, a sudjelovali su jahač i pratioc koji je hodao uz njih. U prosjeku je bilo dvadesetak sudionika, a utrkivali su se samo odrasli, i to više zbog zabave nego zbog nagrada. Nakon što su se prestale održavati zabave u Internationalu, u nedostatku prostora su se koristili razni hoteli, a u novije vrijeme montažni objekti. Na čistu srijedu – Pepelnicu je običaj da se u centru grada čita šentenca, a zatim i osuda Meriku, krivcu za sve loše događaje u protekloj godini, osudi ga se i spali na vrhu pristaništa te baci u more. Kroz šentencu se kritizira stanje u društvu, ismijavaju se pojedini događaji i ljudi, a obično se nije znalo tko ju je napisao i izmjenjivali su se autori. Zanimljivo je da Meriko dobiva ime prema aktualnim društvenim ili političkim događajima. Crikveničani u vrijeme maškara organiziraju karnevalske povorke za djecu i odrasle, a redovito sudjeluju i na Riječkom karnevalu.

OSNOVNE  INFORMACIJE O PROJEKTU:
Naziv projekta:
MAŠKARE  2011. CRIKVENICA
Mjesto održavanja:
Veliki karnevalski šator pokraj mora u Crikvenici
Razdoblje održavanja karnevala:
8. siječnja – 9. ožujka 2011.
9 subotnjih maškaranih zabava, 9 nedjeljnih maškaranih zabava, 3 velike povorke s cca 1000 sudionika i 3000 posjetitelja
Organizator:
Turistička zajednica Grada Crikvenice
Trg Stjepana Radića 1c, HR-51 260 Crikvenica
Tel/fax: +385 51 241 051
www.tzg-crikvenice.hr
OIB: 78748346087
Pokrovitelj:
Grad Crikvenica

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROJEKTA:
– specifična zabavno-turistička atrakcija
– tradicionalna manifestacija
– popularna i populistička manifestacija
– veličina šatora 1600 m2
– kapacitet šatora 3500 posjetitelja
– prosječni broj posjetitelja subotama – 5000 posjetitelja
– prosječni broj posjetitelja nedjeljama u šatoru – 2000 posjetitelja
– sudionici – od 7 do 77 godina
– publika – od 7 do 77 godina (80% mlađa i srednja populacija)
– prezentacija duge tradicije maškaranja na crikveničkome i širem području (Primorsko-goranska županija)
– posjećenost manifestacije od strane organiziranih turističkih grupa iz Zagreba i cijele Hrvatske
– medijski atraktivna manifestacija